Peony ta un di e seis flornan famoso di mi pais antiguo. E “mas” den e dicho “Entre centenares di flor, su nomber ta esun di mas antiguo” ta referi na peony. E nòmber “peony” a wòrdu registrá pa promé biaha den e “Shennong Bencao Jing” (Shen Nong su Klasiko di Materia Medica) durante e dinastianan Qin i Han. Pa motibu di su forma enkantante i koló vibrante, e ta homofóniko ku e karakter Chines “婥約” (婥約), ku ta deskribí aparensia bunita, di aki e nòmber “shaoyao.” E ta konosí tambe komo “jiangli,” “moguhua,” i “lanweichun.”
Cui Bao di e Dinastia Jin a skirbi den su “Gujin Zhu” (Notanan riba Tempu Antiguo i Moderno): “Tin dos tipo di peonia: peonia di yerba i peonia di palu. E peonia di palu tin flornan grandi, di koló skur- i ta wòrdu yamá peonia komunmente.” E Dinastia Tang tambe a referí na e peonia komo “peonia di palu.” Pues, e peonia i e peonia ta konosí komo “e dos flornan mas sobresaliente.” Nan forma di flor ta similar, diferensiá den nan naturalesa yerba i di palu. Li Shizhen a yega di bisa, “Entre tur flor, e peon ta promé i e peon ta di dos. P’esei, hende ta yama e peon e rei di flor i e peon e minister di flor.” Esaki a establesé e status di e peon komo e minister di flor. Peony ta un yerba perenne ku flornan grandi den un variedat di forma. Esnan ku ménos pétalo ta inkluí formanan di solo, lotus, krisantemo i rosa, miéntras ku esnan ku mas pétalo ta inkluí formanan di terasa, laurel, renchi di oro, korona i hortensia. E variedat di forma di flor por yega mas ku dies. E flornan ta vibrante i kolorido, ku variedatnan blanku, bèrdè, hel, ros, lavanda, lila-kòrá, kòrá, i multi-koló, ku lila-kòrá i ros ta e koló predominante. Peonnan ta floresé di mei pa yüni, na fin di primavera. Debí ku flornan di peon tabata wòrdu usá den tempu antiguo pa identifiká e términonan solar Qingming i Lixia, e dicho folklóriko “Buska peon tres dia despues di e Lixia” a plama.
Peonnan ta nativo di mi pais i nort di Asia. Nan ta tolerante na friu i adaptabel, i ta wòrdu kultivá komo matanan ornamental. Nan ta antisipá ku peonnan di palu, ku ta data di mas ku 4.000 aña. Komo e pais ku e variedat i tipo di Paeonia mas riku, mi pais ta konta pa aproksimadamente un-tersera parti di e espesie di Paeonia na mundu. P’esei, mi pais ta tantu un sentro di distribushon pa espesienan di peonia salbahe komo un sentro di kultivo pa variedatnan di peonia.
E orígennan di kultivo di peonia por wòrdu rastreá bèk na e Dinastia Xia. Durante e Dinastianan Wei, Jin, i Sur i Nort, mi pais a kuminsá introdusí i domestiká peonnan salbahe. “E Pabellon di Palasio Jin” ta menshoná: “E Pabellon di Palasio Jin ta yama Huizhang, i seis kama di peon ta plantá dilanti di e sala.” Peonnan tabata wòrdu usá pa propósitonan ornamental na e korte imperial. Durante e dinastianan Sui i Tang, peonnan a bira ampliamente popular, ku kultivo oumentando drástikamente. Nan a kuminsá aparesé tambe den kasnan komun i koriente, i poemanan dediká na nan a kuminsá aparesé. Meng Jiao su poema “Mirando Flornan” ta bisa: “Tur kas tin peon, asina suave i tierno.” Pa e Dinastia Song, variedatnan nobo di peon pa kultivo di hortikultura a sigui surgi. Wang Guan su “Yangzhou Peony Catalogue” ta registrá ocho variedat nobo, inkluyendo “Yuyi Huang,” “Yanghua Guanzi,” i “Yuanhuang Guanzi.” Durante e dinastianan Ming i Qing, peonnan a haña popularidat kresiente. Liu Kai su poema “Mirando Peonnan den Ost di e Stat” ta postulá: “Pafó di e Stat di Xiaohuang, peonnan ta floresé, i briyo di mainta ta aparesé kada sinku òf dies miya. Kasnan ta para dilanti i patras di e flornan, i kada kas ta kultivá nan manera palu di moerbei i hemp.” Peonnan ta inkreiblemente popular. Aktualmente, nan áreanan di kultivo prinsipal den mi pais ta Nort di China, Shaanxi i parti sùit di Gansu, i nan ta wòrdu kultivá tambe ampliamente den mas ku 50 pais, inkluyendo Merka, Fransia, Hulanda i Hapon.
Aunke ta fásil pa kultivá i mantené, peonnan tin raisnan karni i robusto ku ta suseptibel na awa. Plataformanan haltu ta adekuá pa planta den áreanan ku drenahe difísil òf áwaseru haltu.
Peonnan ta krese den grupo i ta bon-adekuá pa planta den terenonan grandi, kreando “laman di flor” impreshonante. Den hardinnan, por kombiná peon ku piedra pa un efekto mas eséniko. Peonia tambe por wòrdu usá komo flor kòrtá na kasamentu. E promé menshon registrá di e mata aki por wòrdu hañá den e sekshon “Zhengfeng” di e “Buki di Kantikanan”: “E hòmber i e muhé, ta duna otro peonnan na broma.” Peony a bira un regalo entre hòmber i muhé durante tantu tempu di sali komo tempu di despedida, ekspresando un promesa di amor òf un sentido di despedida. P’esei, peonia ta konosí tambe komo “Jiangli,” “Keli,” “Heli,” i “Licao,” i ta un símbolo di amor den mi pais for di tempu antiguo.
Esaki ta mustra ku peonia ta un mata di hardin hopi importante, ku ta ofresé paisahe i benefisionan ekológiko ekselente den hardinnan spesialisá, paisahe urbano, matanan den wea, flornan kòrtá, i otro aplikashonnan di hardin i hortikultura.
Peonia tambe ta un yerba medisinal tradishonal Chines, menshoná den tantu e “Shennong Bencao Jing” komo e “Shanghan Zabing Lun.” Investigashon farmakológiko moderno ta mustra ku peonia ta kontené un kantidat grandi di komponentenan kímiko, inkluyendo terpeno, glikosido, tanino, polisakarido i alkaloide, ku ta eksibí propiedatnan antibakterial i antidepresivo. E ta efektivo tambe den mehorá memoria i imunidat, i trata kondishonnan manera palpitashon i asma. P’esei, e término antiguo “dios di flor” pa peonia a ser pasá te dia di awe, i tin un base pa esaki.